Povodom 15-te godišnjice naše knjige, koja je obišla čitavi svijet
Prof. Dr. Josip Bratulić, predsjednik “Matice Hrvatske”
na promociji knjige Prilišće - Kupa, ljudi i tri sela
17. rujna 1994. godine
Kad sam vidio ovu knjigu rekao sam da se doista divim ovim ljudima koji su tu knjigu sastavili, koji su je opremili, ovim ljudima koji su se pobrinuli da ovakva lijepa iziđe pred Vas. Zato sam i došao danas ovdje kao predstavnik Matice hrvatske, a i kao onaj koji se bavi kulturnom i književnom povješću i kao onaj koji voli lijepu knjigu.
Matica hrvatska, kulturna ustanova u našem narodu koja se uvijek brinula za kulturu i seoskog i gradskog stanovništva, doista može biti zahvalna ovoj skupini koja je hrvatskom narodu i Vama ovdje takvu knjigu podarila. Svaka je knjiga dar narodu. U prošlom stoljeću znalo se reći: knjiga je ugledala svjetlo dana, uspoređujući je s novorođenčetom koje tako postaje članom obiteljske zajednice, ljudske zajednice, općinske, državne i na kraju svesvjetske...
U knjigu je doista ugrađeno puno znanja, puno ljubavi, o čemu ćete posvjedočiti kada je uzmete u ruke. Posebice vrijedna je po tome što je grafički neobično dobro i spretno i sretno riješena. Prilišćanske slike vrlo su jasne u onom obliku da su prepoznatljive vama i da pobude one uspomene po kojima ćete svoje mjesto prepoznati i iz davnine i sada i u buduće. Upravo zbog toga, zbog te opreme i zbog truda da ona ovakva lijepa izađe, zahvalan sam svima koji su na njoj radili.
Zahvalan sam i zbog toga jer smo svi svjedoci jedne kulturne obnove a knjige doista svjedoče tu kulturnu obnovu a hrvatski narod uvijek je imao snagu oduprijeti se nasilju, nekulturi, ratu i neprilikama koje su ga zadešavale. Dakle, protiv neprijatelja se borimo i knjigom.
Zato bih volio da i ova knjiga uđe u svaku kuću, da bude vama na spomen, Vašoj djeci na opomenu. Sve prolazi a ono što ne prolazi to je jezik. Vrijeme prolazi, ali upravo sa knjigama, sa kulturom zaustavljamo to vrijeme. Ali vrijeme i dolazi, a mi ga ne smijemo dočekati nespremni, nego spremni da izazovu tog vremena damo pravi odgovor, da svojom kulturom pridonosimo da sutra bude ljepše. Upravo zbog toga sam sretan da sam među vama i da se možemo okupiti oko ovako lijepe knjige i Vama je preporučiti kao uspomenu za sve ono što je ovo mjesto za 450 godina prošlo. Da nam sutra bude ljepše, blagoslovljenije, nego što je bila prošlost.
UZ LUJZINSKU CESTU, Rudolf Strohal 1936. god.
Prilišće je sa Vukovom Goricom danas lijepo i čisto selo. Kuće su lijepo građene, većinom prizemne, ali ih ima podosta jednokatnih. Podneblje je u Prilišću i Vukovoj Gorici znatno blaže negoli u Gorskom Kotaru, zemlje imadu dobre. Prilišćani i Vukovogoričani bave se danas poljodjelstvom i stočarstvom, a ponešto i trgovinom. Bilo je Prilišćana i Vukovogoričana, koji su trgovali osobito raznom drvenom produkcijom sa inozemstvom, osobito Italijom, kao pokojni Miko Šubašić iz Vukove Gorice. Mnogo putuju i u strani svijet, sada u Ameriku, a prije kao tako zvani Kočevari u Austriju i Njemačku ...
Prilišćani ističu se stasom i izrazom lica, lijepi su i jaki ljudi i muževi i žene, te se razlikuju od starosjedioca u onom kraju, što će opaziti svatko, koji onamo dođe. Stoga su ih u Ozalj pozivali na paradu u svečanim zgodama kao na Tijelovo...
GODINE 1912. na popisu svih župljana župe Sv. Marije Magdalene u Prilišću, zabilježene su samo dvije nepismene osobe.
10. VELJAČE 1895. G. ZAPISANO JE U KARLOVAČKOM SVJETLU:
U Severinu podigli su ondašnji domoljubi narodnu čitaonicu.Tako bi valjalo i u drugih naših okolišnih mjestih.
U prvom redu u Dugoj Resi, gdje se ionako bahato tuđinstvo tako drzovito ističe. Zatim bi se moglo utemeljiti čitaonice u Prilišću za inteligentno seljaštvo Prilišća, Vukove Gorice, Ladešić Drage i okolice u Bosiljevu, pa u Ribniku bilo bi od prieke nužde, jer se susjednom čitaonicom u Metlici naši ljudi ne mogu služiti kako bi želili.
KATOLIČKE CRKVE I SVEĆENSTVO…str 110
…Prilišćani na lujzinskoj cesti odnieli su god. 1800. svoju glagoljsku povelju bana Nikole Zrinskoga ća na otok Krk do župnika baškoga, Jurja Mrakovića, da jim povelju prepiše latinskimi slovi.
Prijepis povelje bana Nikole Zrinskoga od god. 1544. čuva se kod obćine u Prilišću. Sama povelja tiskana je u Mesićevoj : "Zrinjskoj zviezdi".
PONAVLJA LI SE POVIJEST ? ili...
...Gospodarstvo bijaše jako propalo , jer je narodu valjalo za obranu vlastitoga života zamienit plug i motiku sa sabljom i puškom i viječnu stražu stražiti. Tragovi ovoga nesretnoga stanja vide se žalibože i danas na mnogo mjesta. Medju Lujzinskom cestom od Prilišća i Vukove-gorice prema staroj Karolinskoj cesti znadu se slogovi od više stotina nekoć orane zemlje, koja sada leži na ugaru...
(Radoslav Lopašić, OKO KUPE I KORANE 1985.god.
Iz ne tako starih novina ...
Nagrađeni stočari, 1972. godine
Na izložbi stoke Karlovac 1972. godine, koja je održana na Turnju sudjelovali su i najnapredniji poljoprivrednici s područja dugoreške općine koji su izložili izuzetno lijepe primjerke rasnih krava i junica. Dvadesetak poljoprivrednih proizvođača osvojili su nagrade.
Za uzgoj kvalitetnih krava prvu nagradu za područje općine Duga Resa dobila je Mara Lorković iz Prilišća. Njoj je pripalo 2000 dinara. Drugu nagradu A, 1200 dinara i 500 kilograma umjetnog gnojiva dobio je Stjepan Spudić iz Kolenovca, a drugu nagradu B, 1500 dinara osvojio je Ivan Hrelić iz Završja. Treća nagrada A i B i 1000 dinara pripala je Mati Frankoviću iz Vukove Gorice i Josipu Škrtiću iz Prilišća.
Prilikom ocjenjivanja najkvalitetnijih junica žiri se odlučio da prvu nagradu od 1250 dinara, namijenjenu za područje općine Duga Resa, dobije Josip Erdeljac iz Novigrada, vlasnik junice koja je bila najbolja u ovoj konkurenciji. Druga nagrada i 1000 dinara pripala je Janku Pavlakoviću iz Vukove Gorice a treća i 750 dinara Vinku Voloviću iz Prilišća. Utješnu nagradu od 500 dinara i po 250 kilograma umjetnog gnojiva koje je dodijelio PK Kupa iz Vukove Gorice dobili su Josip Saftić iz Kasuna i Janko Erdeljac iz Prilišća.
Utješne nagrade dobili su još ovi poljoprivrednici proizvođači: Jura Mušnjak iz Donjeg Velemarića i Josip Petrak iz Belajskih Poljica (za svinje), zatim Vlado Gojak iz Belajskih Malinaca, Josip Sladić iz Prilišća, Petar Polović iz Briga i Mara Štefanac iz Belaja. Ona je još dobila od karlovačke Poljomehanizacije 500 kilograma umjetnog gnojiva. Ove utješne Nagrade dodijeljene su za izložene primjerke junica sortnih krava. Van konkurencije, utješne nagrade za izlaganje kvalitetnih junica dobili su: Antun Belavić, Slavko Belavić, Josip Belavić, Petar Rebrović (iz Briga) i Ljuba Ivanić iz Varoša.
Ova izložba pokazala je da poljoprivrednici s područja dugoreške općine poklanjaju svakim danom sve veću pažnju uzgoju sortnih grla.
