Prilišće je imalo ciglanu u kojoj se proizvodila puna opeka formata 25x12x6,5 cm.
Imalo je i stolarsku radionicu u kojoj se proizvodio sobni namještaj, psiha i kuhinjski kredenci, te ormarić – umivaonik, kao i razni drugi elementi...
Da je župnik Vilim Giorgis rođen 1870. živio od djetinjstva u Karlovcu,a kao kapelan službovao u Mahićnom, zatim u Dubovcu do 1901. godine. Kasnije je bio župnik u Prilišću, a umro je 1930. godine i pokopan je u Zagrebu.
Župnik Josip Žunić rođen 1885. Godine u Prilišću, bio uzoran i vrijedan svećenik, a službovao je u Dubovcu 1908. – 1922. godine, a zatim u Novigradu. Preminuo je 1.11.1944. godine i pokopan u Prilišću.
Najveće zvono na crkvi Sv. Magdalene teško je 550 kg i ima glas G, a na njemu piše: Nakon krvi svjetskog rata zovem k spasu rod Hrvata.
Na gornjem toku rijeke Kupe, iznad Karlovca, nalazi se stari grad Dubovac. Mala, ali čvrsto građena utvrda, koja je posve bila u službi vojnih potreba Karlovca i toga dijela granične obrane. Već 1583. godine donesen je saborski zaključak o potrebi boljega čuvanja riječnih prijelaza u gornjem toku Kupe. Godine 1584. napravljen je zapisnik građevnog povjerenstva o pregledu tih kupskih prijelaza, na čijem je čelu bio karlovački graditelj Martin Gambon. Nakon toga je M. Gambon napravio plan gradnje s troškovnikom za dvije kule stražarnice, jednu kod Prilesja (Prilišća), a drugu kod Vinice. Plan je bio prihvaćen, ali se njegovim ostvarenjem dugo otezalo, tako da su te dvije kule bile konačno sagrađene tek 1589. godine. U gradnji većih utvrda na Kupi ( Sisak, Letovanić, Pokupsko, Sredičko, Karlovac) gradnjom mnogo manjih utvrda i čardaka do zadnjeg desetljeća 16. stoljeća bila je zatvorena i crta kupske obrambene granice. Osim Siska i Karlovca većina tih utvrda bila je građena od drvene građe.“ ( Milan Kruhek: Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog kraljevstva tijekom 16. stoljeća)
Godine 1852. do 31. listopada 1876. godine, Ignjat Neralić je bio župnik župe u Novigradu pod koju su do tada spadali i župljani sadašnje župe Prilišće. On je najzaslužniji za gradnju crkve Sv. Magdalene u Prilišću i osnivanje župe, a bio je i njezin prvi upravitelj i župnik. Njegova polusestra Ružica, udala se za Eugena Kvaternika, koji se zalagao za slobodu i samostalnost Hrvatske, a imao je neko vrijeme odvjetničku kancelariju u Brodu na Kupi. Poznato je također,da su Eugen Kvaternik i supruga mu Ružica, vrlo često posjećivali župnika Neralića i u Novigradu i u Prilišću. Nakon pogibije Eugena Kvaternika – vođe Rakovičke bune, njegova supruga, žena puna vjere, volje i odlučnosti još češće posjećuje polubrata župnika u Prilišću. Pokopana je u Karlovcu, na katoličkom groblju Dubovac.
Prilišćani su kažnjavali prijestupnike. Kaznu je određivao sud kojem je na čelu bio izabrani sudac. Poznato je nekoliko priliških sudaca i način kažnjavanja prijestupnika.
Ozaljsko vlastelinstvo prema Urbaru iz 1642, godine Malo je bilo vlastelinstva s tako velikim područjem kao što je bilo ozaljsko. Prema diobenom spisu iz 1550. i 1661. pripadalo mu je: trgovište Ozalj, sučije Gornji i Donji Vrhovci, Podbrežje, Krašić, Pribić, Kupčina, Šipak na cesti, Vukšin šipak, Hrnetići, Orle, Na brodu, Zadobarje, Tomašnica, Završje, Grdun, Piščetki, Brlog, Vivodina, Korušci, Prekrižje, Trg, Zorkovac, Levkušje i Slapno. Znači da su još polovicom XVI stoljeća na području Ozlja postojale slobodne općine i sučije, kojih je bilo 24, a Ozalj je bio trgovište… … "Gorščaki" su dužni vršiti dužnost teklića od Karlovca, Ribnika, Prilišća, metle u grad donositi, popravljati putove, paliti ugalj, brati kestene, i grad snabdijevati sokolovima za lov… … Malte su se nalazile u Karlovcu, Trgu, Krašiću i Prilišću. Vlastelinstvo je držalo svoje činovnike, kao računovođu, provizora, kaštelana, ključare, pekare, špana, stražare, sluge i seoske suce…(www.ozalj.com/index.php)
Od godine 1890. (sve do II. svjetskog rata) održava se u Prilišću godišnji sajam, (na Glavici - iza današnjeg Vatrogasnog doma). Sajam se do tada održavao u Vukovoj Gorici.
Godine 1894. izbio je u Srednjem Prilišću požar i tada je izgorio veliki dio sela, budući da su kuće i gospodarske zgrade bile drvene i pokrivene "škopom".
Zadnje godine djelovanja Općine (1897.), "pala je na župu Prilišku strašna do onda neviđena tuča koja je sva polja hametom potukla... i župljane u veliku bijedu bacila."
U Prilišće je pošta došla, prvo kao pomoćna pošta, početkom 20-tog stoljeća, zaslugom župnika Vilima Giorgisa i uz pomoć kanonika Josipa Volovića, a kao stalna (glavna pošta), djeluje poslije prvog svjetskog rata.
Sat na zvoniku nabavljen je 1900. godine milodarima iz Amerike i Njemačke, za vrijeme župnika Mate Lovadenića. Postavio ga je Janez Bruneskole, urar iz Vrčice na Kranjskom za 665 kruna.
Trgovac Leonard Žunić darovao je 1915. godine, uoči Mlade mise svog sina Nikole 4. srpnja luster župnoj crkvi, nabavljen pri tvrtki Max Samossa u Ljubljani za 470 kruna.
Oko 20 žrtava odnijela je 1918. godine epidemija opake gripe "španjolke".
U oči državnog zajedničkog sabora kojega je Kralj sazvao za 19.12.1832. godine u Požunu (prije njega održan je u Zagrebu hrvatski sabor), izdana je u Karlovcuprva hrvatski pisana politička brošura – Disertacija ili razgovor.
Za vladavine francuza pod upravom vrhovnog upravitelja maršala Augusta Marmonta (Marmontova aleja u Karlovcu), sudilo se po Napoleonovom zakoniku i nesmiljeno istrijebilo razbojničke čete a narod odučilo od krađe!
U kući dr. Ivana Šubašića u Vukovoj Gorici, 13. i 16. srpnja 1939. godine, održan je ponovni sastanak i nastavak pregovora između predsjednika kraljevske vlade Dragiše Cvetkovića i predsjednika HSS i SDK dr. Vladka Mačeka, u svezi rješavanja hrvatskog pitanja. A 26. kolovoza, nakon što je potpisan sporazum i donesena uredba o Banovini Hrvatskoj, za bana Banovine Hrvatske imenovan je dr. Ivan Šubašić.
Dvd-a Krašić primilo je 12. travnja 1931. godine vatrogasce Dvd-a Prilišće za svog utemeljiteljnog člana, i o tome izdalo povelju.
