Simboličnih 40 dana

Simbolika vezana uz četrdeset dana često se pojavljuje u Bibliji. Potop je trajao 40 dana, Mojsije je boravio na Sinaju 40 dana, 40 dana su Izraelci lutali pustinjom, kao i Isus, koji je isto toliko vremena proveo u pustinji. I najbitnije, 40 dana nakon uskrsnuća Isus je uzašao na nebo.

Konkretno u liturgijskoj godini korizmeno razdoblje traje od Pepelnice do Velikog četvrtka, što znači da u njega spadaju i korizmene nedjelje. Zajedno s nedjeljama Korizma zapravo traje 44 dana, a broj 40 treba tumačiti simbolički. 

Ukratko o korizmi:

- da naziv korizma dolazi od latinskog naziva quadragesima (četrdesetnica). Tako je prema latinskom nastalo i talijansko ime quaresima ili francusko carem. Engleski naziv lent upućuje na godišnje doba (lengthen – kad dan postaje duži).

- da je smisao i sadržaj korizmenog vremena sažeto izražava Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji u kojem čitamo: Korizma je vrijeme koje prethodi i oraspoložuje za slavlje Vazma. Vrijeme slušanja Božje riječi i obraćenja, priprave i spomena krštenja, pomirenja s Bogom te s braćom i sestrama, vrijeme češćega posezanja za ‘oružjem kršćanske pokore’: molitvom, postom i dobrim djelima.

- da je od samih početaka priprava za svetkovinu Uskrsa sastojala se od jednog ili dva dana posta o čemu početkom 3. stoljeća svjedoči Hipolit Rimski. Četrdesetdnevni vazmeni post prvi se put spominje 306. godine u tzv. Epistula canonica sv. Petra Aleksandrijskog gdje se određuje da lapsi (kršćani koji su se tijekom Dioklecijanova progona od straha odrekli vjere) nakon tri godine javne pokore drže još jednu četrdesetnicu posta i molitvu kao pripravu za dan svoga pomirenja.

- da se vrijeme 40-dnevne priprave za Uskrs javlja u rimskoj liturgiji od 4. stoljeća, a započinjalo je Prvom nedjeljom korizme. Od 6. stoljeća početak korizme pomiče se na srijedu koja prethodi toj nedjelji. Toga su dana pokornici, a potom i ostali vjernici, primali pepeo kao znak ulaska u korizmenu pripravu za Uskrs. Pepeo označava ozbiljnost i pokoru, čime je obilježeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnuće. Ta se srijeda stoga naziva Pepelnica. Korizmeno vrijeme bilo je i ostalo vrijeme priprave katekumena za primanje sakramenata kršćanske inicijacije u Vazmenoj noći.

- da Korizma broji šest korizmenih nedjelja, a u liturgijskoj tradiciji hrvatskog naroda svaka korizmena nedjelja ima svoje ime:

- Čista; jer dolazi odmah iza Čiste srijede (Pepelnice).

- Pačista ili pračista, odnosno još čišća od prve koja se naziva Čista

- Bezimena; jer joj se nije davalo ime iz poštovanja prema korizmi, prema muci Isusovoj

- Sredoposna; jer je na polovici korizmenog posta.

- Gluha; jer se te nedjelje pjevalo bez pratnje orgulja, pokrivale bi se slike i kipovi u crkvi, zastirali bi se križevi kako bi crkveni prostor izgledao što jednostavnije, a sve poradi veličine svetih dana koji se bliže: muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova.

- Cvjetnica ili Cvjetna nedjelja; liturgija Cvjetnice obilježena je čitanjem ili pjevanjem muke, a naziv je dobila zbog procesije s grančicama u spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem, kada ga je puk dočekao poklicima Hosana Davidovu Sinu, blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje.

- U sveopćoj Crkvi, Četvrta korizmena nedjelja zove se Laetare – Veseli se!, prema riječima ulazne pjesme iz Knjige proroka Izaije: Veseli se, Jeruzaleme, kličite zbog njega svi koji ga ljubite! Radujte se, radujte s njime, svi koji ste nad njim tugovali!

U dane Svetog trodnevlja, tj. od četvrtka do subote, ne obavljaju se težački poslovi na polju. U te dane ne zvone crkvena zvona. Na Veliki petak iz crkve se uklanja sav nakit i sve je tiho jer se vani ništa ne radi.

Uskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan kojim se slavi Isusovo uskrsnuće. Tradicionalno ga nazivamo Vazam, pada u nedjelju, međutim blagdan traje duže, jer obilježavanje Uskrsa počinje u četvrtak uvečer večernjom misom a same pripreme počinju u korizmi. Nakon završetka korizme dolazi Cvjetnica, koja uključuje Veliki četvrtak, petak i subotu prije uskršnje nedjelje, a to čini svetu trodnevnicu.

Na Cvjetnu nedjelju slavi se Isusov trijumfalni ulazak u Jeruzalem kada ga je narod dočekao palminim i maslinovim grančicama. Na misu se nosi stručak grančica na blagoslov. Zadnje vrijeme obično su to grančice masline, a uz njih (a prije uglavnom) i grančice drijena, lijeske, bršljana i sl. Blagoslovljeni stručak stavljao se za rog pod krovom u kući uz riječi "Bože blagoslovi ovaj dom" i s vjerovanjem, da će kuću zaštititi od nesreće. Kod velikog nevremena u vatru se bacao komadić blagoslovljenih grančica, kako bi se zaštitila kuća od groma. Kod nekih, ovaj stručak ili dio njega čuvao se tijekom godine i zataknut za pojedine predmete, okvir svete slike, prozor ili ogledalo, a stavljao se i u staju kao zaštita stoke. Osim zaštite kuće i ukućana, te stoke, vjeruje se da grančica može štititi i od nevremena i tuče.

Prema Kršćanskom vjerovanju Isus Krist je osuđen u četvrtak, razapet na križu u petak, a u nedjelju je uskrsnuo. Na Veliki četvrtak slavi se večernja misa, potom slijedi Veliki petak, a onda Velika subota u tišini i molitvi, a u uvečer se slavi vazmeno bdijenje. Vjernici su se okupe oko ognja pred crkvom kojeg je svećenik blagoslovio. Tim se plamenom pali i uskrsna svijeća koja predstavlja samog Isusa Krista. Svećenik na svijeću stavlja simbole A i Ω. To označava Krista koji je i početak i svršetak. Također na svijeću stavlja brojeve tekuće godine. Uskrsna svijeća kroz čitavo vazmeno vrijeme stoji kod ambona i pali se u svim zajedničkim bogoslužnim činima.

Vrijeme današnje

Život je zastao, ništa više nije kao prije. U ovim sumornim globalnim vremenima imamo osjećaj da se sve oko nas urušava, da nestaje svijet onakav kakvog poznajemo, svakim danom sve je više pitanja a nema smislenog odgovora. Kao da svjetlo ustupa mjesto mraku. Pa ipak za nas kršćane vjernike postoji neugasiva nada - vjera u Uskrsnuće Gospodina Isusa Krista i u bolje sutra. On je taj koji razbija svaku tamu, koji je pobijedio smrt i koji donosi novi život.

A prinam

Ruše se i nestajedu imanja, nigda brojne, vridne i pobožne družine. Stražari-čuvari Božjega groba ko da ne virujedu ono kaj vididu. Ono kaj su čuvali nestalo je, ili, za petranbožji, kaj to oni čuvadu kad pri nam sve nestaje?

Put (istina i život) koda se gubi, kamo vodi, al vidi se, po tem putu ipak nigdo hodi. A vazmene rože jednako su lipe i trava je jednako zelena, mlada, i Kupa jednako šumi, i teče, teče…Svidočimo kako se rastače virovanje jednega naroda, nestaje taj krotki i pobožni način života, pozabili smo običaje, iznevirili smo graditelje Crikve, oporuke naši pretkov... sve više zanemarujemo naš identitet, kakav je on danas?

Zanimljivosti o pisanicama u svijetu:

- Najveća tradicija pisanica je na istoku Europe.

- Najveća pisanica na svijetu nalazi se u Kanadi, a postavila ju je ukrajinska manjina 1975. god.

- Među najpoznatijima su Fabergé jaja, remek-djelo ruskoga zlatarstva.

- Sv Augustin u 5. stoljeću spominje jaje i izlazak pileta iz ljuske kao simbole novoga života.

- Germanski narodi su jaje i zeca uzeli kao simbole za kršćansku proslavu Uskrsa.

- U SAD-u na livadi ispred Bijele kuće pod pokroviteljstvom predsjednika održavaju se utrke u rolanju pisanica na Uskrsni ponedjeljak.

Jeste li znali?

LITURGIJSKE PREPORUKE

Opća uredba Rimskog misala donosi nam nekoliko napomena glede korizmenog vremena:

- U vrijeme korizme zabranjuje se urešavanje oltara cvijećem, osim u nedjelju Laetare (IV. korizmena) te na svetkovine i blagdane.

- Cvjetni ures neka bude uvijek umjeren te neka se radije smjesti pored oltara nego na samome oltaru. (OURM 305)

- U vrijeme korizme sviranje orgulja i drugih glazbala dopušta se samo kao potpora pjevanju, osim u nedjelju Laetare (IV. korizmena nedjelja) te na svetkovine i blagdane. (OURM 313)

- Ljubičasta se boja uzima u doba došašća i korizme. Ružičasta se boja može uzeti tamo gdje je običaj u nedjelje Gaudete (III. došašća) i Laetare (IV. korizmena). (OURM 346)

- Bez obzira na današnji „modernizam“, prigodne prekrasne napjeve neka pjeva cijela crkva (i tako za svaki blagdan, jer to je smisao misnog slavlja).

Osim toga, Uredba napominje kako se u korizmenom vremenu ne pjeva (ili govori) Slava, te kako se umjesto poklika Aleluja pjeva redak prije evanđelja, naznačen u lekcionaru ili drugi psalam ili zavlaka (tractus), kako se nalazi u Gradualu. (usp. OURM 62)

Svjedoci smo

Svjedoci smo kako u ovo tzv. moderno vrijeme, ali i tijekom cijele povijesti, zemlju i zemaljska dobra osvajaju silnici i moćnici. Na vrhu ljestvice vrednota današnjeg društva sigurno se ne nalaze pobožnost, krotkost i blagost, nego moć, sila, bogatstvo…

Zanimljivo je da Isus kaže kako će krotki baštiniti zemlju. Ta zemlja jest prostor u koji mogu ući i zaposjesti ga samo oni koji su svoje srce oslobodili od pohlepe, mržnje, zavisti, agresije…

Sretan Uskrs