Udruga Zora započinje s obznanjivanjem i okupljanjem osoba koje nose isto prezime ili potječu iz obitelji s takvim prezimenom. Nastavak je to, ili kruna, dosadašnjeg dugogodišnjeg sistematskog istraživanja priliškog rodoslovlja. Tako će sada grupa članova Zore (Josip Volović, Mato Šimunović i Josip Boljkovac), „okupiti“ sve zainteresirane i sve koji mogu dopuniti saznanja o „Boljkovcima“, svojim informacijama, dokumentima i fotografijama, te svojim javljanjem iz dalekog svijeta kamo je životni put odnio njhove pretke. E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
* * *
Hrvatsko rodoslovno društvo "Pavao Ritter Vitezović“:
Naša današnja predodžba o prezimenima proizlazi iz činjenice da se s njima rađamo pa su stoga ona nešto uobičajeno, nešto o čemu niti ne razmišljamo. No, već i površna analiza njihove pojave dovest će nas do vrlo zanimljivih zaključaka. Ponajprije, njihovo porijeklo ne seže u neku daleku, mitsku prošlost; ona su uglavnom novovjeka pojava i u svakom slučaju su po postanku daleko mlađa od imena. Najsigurniji dokaz tomu je činjenica da je jedna velika kategorija prezimena nastala upravo od osobnih imena.
Prezimena su danas obavezna a uz prezime vežemo i osobnost njegovog nositelja.
Riječ prezime (=prez-ime) ima značenje preko imena, tj. iza imena, nadimak, ustvari prezime i jest neka vrsta nadimka. Ime je i danas važnije od njega, stoga ih navodimo redoslijedom: ime i prezime pa oni stoje u istom odnosu kao u sintaksi imenica i njen atribut.
Do masovne pojave prezimena u Evropi pa onda i u Hrvatskoj dolazi nakon Tridentskog koncila (1545.-1563.) kada su se počele kao obavezne voditi matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih).
* * *
Četvrta hrvatska rodoslovna konferencija, koju su organizirali Centar za istraživanje obiteljske povijesti i Hrvatsko rodoslovno društvo “Pavao Ritter Vitezović” (2015.), okupila je šezdesetak rodoslovnih istraživača, ali i nekolicinu građana zainteresiranih za tu tematiku. Konferencija je bila posvećena temi očuvanja pisane i nepisane baštine te načinima kako državne institucije i pojedinci mogu pomoći u nastojanjima da rodoslovni izvori ostanu što bolje sačuvani za buduće generacije.
Pet predavača predstavilo je svoj rad, pri čemu je dvoje predavača bilo iz inozemstva. Jedan od inozemnih predavača, Kellie Scherbel Hale, posjetila je Zagreb i svoju je prezentaciju održala uživo pred okupljenom publikom, dok je Robert Jerin svoju prezentaciju održao putem internetskog videolinka.
Prvo predavanje održali su predstavnici Udruge “Zora” iz Prilišća kraj Karlovca, predstavivši svoj rad u očuvanju prirodne i kulturne baštine područja koje obuhvaća župu Sveta M. Magdalene. Uz odlično pripremljenu prezentaciju, Josip i Nikola Volović opisali su nastojanja udruge u predstavljanju svog zavičaja u Hrvatskoj i u susjednoj Sloveniji.