Novi kamenolom sarkofaga, ili jezikom domaćeg stanovništva - škrinja, čija starost seže najmanje 1700 godina u prošlost (2. ili 3. stoljeće), pronašao sam u selu Straža nedaleko Jarčeg Polja 6. ožujka 2020. Kratku vijest o nalazu objavio sam (samo) na svojem facebook profilu još istoga dana, nakon što sam obišao škrinje i zapisao mjere i druga zapažanja o nekolicini najvećih pronađenih primjeraka. Za javnu obznanu mjesta nalaza i neke druge detalje otkrića pričekao sam uvid arheologa. S arheologom Konzervatorskog odjela Karlovac Krešom Ragužom nalazište sam posjetio već 13. ožujka. U dogovoru s njime objavio sam i dodatne podatke o otkriću na facebooku, koje ovom prigodom po prvi puta predstavljam široj javnosti:

”Riječ je o NOVOM, do sada od strane arheologa nezabilježenom nalazištu kamenih sarkofaga na karlovačkom području. Nalazi se nedaleko sela Straža, u blizini Jarčeg Polja, povrh lijeve obale Dobre. Ističe se po tome što na vrlo maloj površini, od otprilike 100 puta 50 metara, sadrži ostatke čak 10-ak poklopaca sarkofaga raznih stupnjeva dovršenosti i očuvanosti. Dodatnu posebnost čine plitke usporedne brazde na obje strane poklopaca, koje se pružaju od sljemena do dna poklopca, što je za sada jedinstvena pojava među karlovačkim sarkofazima.

Izgleda da su poklopci ostavljeni blizu mjesta na kojima su klesani iz "živih" stijena. Također se čini da niti jedan nije dovršen jer je tijekom izrade došlo do njihovog pucanja na dva dijela ili pojave uzdužnih pukotina, uslijed čega je izrada prekinuta. Nedaleko ovih - neiskoristivih za rimsko tržište kamenim grobnicama - kamenoklesarskih proizvoda, naziru se i pozamašne vapnenačke hridi iz kojih su poklopci "vađeni".

Poklopci su većinom prilično velikih dimenzija, primjerice najuočljiviji, koji iz tla izvire poput "krova" dug je preko 2 metra; dužina većeg ulomka je oko 183 cm, a valja mu pridodati i 30-ak cm odlomljenog čela. Jedna ploča s odlomljenim rubovima, na kojoj se zamjećuju tragovi obrade, doseže dužinu od gotovo 2,5 metara. Dakle, riječ je o višetonskim vapnenačkim blokovima. Zanimljivo je da je već spomenuti poklopac - "krov na dvije vode" - jedini koji zauzima položaj koji bi imao i da služi kao pokrov škrinje (sarkofaga), dok su svi ostali preokrenuti (zašto, kako, kada, ...?).

Odgovore na bar neke nepoznanice može ponuditi tek pomna znanstvena istraga i obrada, koje će prema riječima Kreše Raguža u dogledno vrijeme i uslijediti. Pri tome će biti potrebno očistiti i pregledati vidljive plohe, otkopati neke dijelove sada duboko utonule u šumski humus i crnicu, precizno izmjeriti veličinu poklopaca, izraditi fotografije i crteže spomenika, ...

Vjerojatno će se u taj obiman ali zanimljiv posao na neki način uključiti i jedan od najboljih poznavatelja sarkofaga iz rimskog doba u Hrvatskoj, arheolog Domagoj Perkić iz Dubrovnika, koji je predvodio njihova istraživanja u karlovačkom kraju 1997-2001. Prošle godine objavio je, na temelju svoje doktorske disertacije iz 2012., i knjigu "Antičke nekropole u speleološkim objektima, kamenolomi i naselja na području Korduna", koja zainteresiranim čitateljima može poslužiti kao udžbenik, koji ima i odlike napetog "detektivskog štiva".”.

Među ljudima koji su željeli doznati više i(li) obići nalazište bio je i student arheologije s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu David Fudurić iz Donjeg Zvečaja. Mladi istraživač posjetio je nalazište u proljeće 2020. godine pod vodstvom arheologa Kreše Raguža. U jesen je obranio diplomski rad pod nazivom ”Gornje Bukovlje (Crkvišće), kasnoantička utvrda i crkva”. U tome radu, između ostaloga, istaknuo je:

”Godine 2020. je ubiciran antički kamenolom u zaseoku Straža kod Jarčeg Polja s desetak kamenih poklopaca sarkofaga. ... Lokalitet je pronašao Goran Majetić. Osobno sam posjetio lokalitet i uvjerio se u postojanje nekoliko dobro očuvanih poklopaca sarkofaga. Od toga se izdvaja masivan poklopac težak desetak tona razlomljen poprečno (otprilike na trećini) u dva dijela. Manji dio je ”prevrnut”, odnosno krov je zabijen u zemlju. Poklopac je širine 1,6 metara i ukupne dužine oko 3 metra. Radi se o poklopcu oblika ”krova na dvije vode” s 4 akroterija od kojih je jedan očuvan, a budući da su dva zabijena u zemlju nije im moguće odrediti stupanj očuvanosti. Zanimljivo je da je krov ukrašen s 9 redova tegula između kojih je očuvano 8 redova imbreksa, s time da je naglašeno sljeme krova. Ovaj poklopac može se usporediti sa sarkofagom nađenim pri iskopavanju lokaliteta Sveti Kvirin u Sisku. Radi se o poklopcu sarkofaga dimenzija 234 x 143 x 123 centimentra s 9 redova tegula pokrivenih s 8 redova imbreksa. Petrografskom analizom utvrđeno je da se radi o vapnencu, vjerojatno s karlovačkog područja. (Migotti, 2013, 202, Migotti, 2018, 29-30.) Iako je poklopac nađen u Sisku nešto manji, ima identičan raspored imbreksa i tegula što može značiti da ga je izradio isti majstor te pruža čvrst dokaz o korištenju kamenih proizvoda s karlovačkog područja u Sisciji.”.

David Fudurić dokazuje da su se neki od sarkofaga izrađenih u kamenolomima na području zapadno i južno od Duge Rese kao gotovi proizvodi odvozili u antičku Sisciju. Takva pretpostavka već je dugo ”kolala” među pojedinim arheolozima i ljubiteljima drevne baštine, posebice s karlovačkog područja. No, mladi arheolog iz Donjeg Zvečaja ju je bez sumnje potvrdio kao osnovanu, pronašavši jasnu ”... analogiju između poklopca u Jarčem Polju i poklopca pronađenog u Sisciji”.

Prijevoz višetonskih sarkofaga od kamenoloma na širem karlovačkom (dugoreškom) području najvjerojatnije se većim dijelom vršio lađama. Prvo nekom od tri rijeke u čijoj blizini su bili kamenolomi, Dobrom, Mrežnicom ili Koranom, a potom Kupom do konačnog odredišta, jednog od najvećih gradskih središta antičke provincije Panonije. Takav riječni prijevoz bio je pun zamki i opasnosti. Da su se nesreće uistinu događale svjedoči nekoliko nalaza (ulomaka) poklopaca ili sanduka kamenih škrinja u Korani i Kupi. Nalazi, od kojih neki nisu na mjestima riječnog prijelaza ili gaza, ujedno idu u prilog spomenutoj pretpostavki o pretežito riječnom prijevozu sarkofaga iz krških kamenoloma Pokuplja do antičke Siscije.

Goran Majetić, pisac i istraživač povijesti Karlovca i okolice, 19. srpnja 2021.

Straza1 6.3.2020Straza2 6.3.2020Straza3 6.3.2020Straza4 6.3.2020Straza5 6.3.2020

 

Dodajemo tekst o jednom drugom nalazištu sarkofaga koji je objavljen 1994. god. u knjizi "PRILIŠĆE, Kupa, ljudi i tri sela" 

Josip Volović: Starom Karolinskom cestom

... Pokraj Mračina nalazi se šuma zvana "Škrinja", a u njoj kamena škrinja, sarkofag uklesan u kamen. Pored njega kameni poklopac, razbijen nažalost. Svi elementi  veličinom odgovaraju ljudskim dimenzijama.

Arheolozi kažu da ta grobnica potječe iz rimskog vremena i da je mogla pripadati nekom legionaru, ali nije točno utvrđeno iz kojeg razdoblja potječe.

Legenda u narodu govori da je škrinja iz vremena kada su ovdje živjeli "Grki". "Škrinju je donesla jedna leipa cura Grkinja, a kada ju je povrgla va toj lozi, beila je jako troudna pa se je sela poleg na kamen i tu se vidi na kamenu kadi je sidila i kadi je rouku držala na kou se je troudna naslonila".