Noć muzeja – inovacije i digitalna budućnost
„Ne pepeo – već plamen“
Našu, sada već tradicionalnu Noć muzeja, doživljavamo i kao poticaj lokalnim inicijativama za očuvanje i vrednovanje naše kulturne baštine u svim njezinim pojavnim oblicima. Noć muzeja ima za cilj i senzibilizirati novu muzejsku publiku za kulturološke vrijednosti, a to je netko slikovito objasnio da ta baština ne smije postati pepeo već mora biti stalni plamen!
Hrvatsko muzejsko društvo preporučilo je da se u ovoj Noći muzeja publici predstave iskustva u primjeni digitalne tehnologije. Mi svake godine u temi koju zadaje HMD obradimo naše posebnosti i tako u digitalnom obliku prikažemo razne povijesne zbirke, pripremimo stručna edukativna predavanja kojima dodamo i malo zabavnog sadržaja.
Digitalnu tehniku primjenjujemo od samih početaka za pohranu i za prikazivanje naše pisane kulturne baštine različitih povijesnih sadržaja. Prezentaciju (PWP) pripremljenu prema zadanoj temi toga dana šaljemo na preko 130 adresa, a dalje, prema našem saznanju, ta E-Noć muzeja bude proslijeđena/poslana na nekoliko stotina adresa, pa je tako dostupna velikom broju zainteresiranih.
U HMD-u zaključuju da publika danas traži doživljaj, kao istraživanje, prezentaciju, edukaciju, zabavu ali i mogućnost da po vlastitom odabiru istinski doživi povijest i sadašnjost ili digitalnu budućnost…
Digitalizirane mikrofilmske snimke RKT župe Novigrad i župe Bosiljevo
Od Hrvatskog državnog arhiva otkupili smo digitalizirane mikrofilmske snimke matičnih knjiga RKT župe NOVIGRAD i BOSILJEVO, unutar dozvoljenih godina s oko 3.700 snimaka. Ovaj izvor najvažnijih povijesnih podataka moći će koristiti svi zainteresirani u našoj općini ali i drugi, poštujući uvjete Hrvatskog državnog arhiva. Materijali su to na kojima tek predstoji dugoročni i mukotrpni istraživački rad. Za ovu prigodu prikazali smo izgled tih dokumenata i objasnili mogućnosti.
Uz zadanu temu "Digitalna budućnost", dodali smo temu "Putovanje u budućnost"
Što i kakva? Je li ona moguća?
Godine 1949. Objavljen je prvi znanstveni nagovještaj da je putovanje kroz vrijeme moguće.
Ruski matematičari Irina Arefeva i Igor Volovič s poznatog Matematičkog instituta Steklov u Moskvi najvili su prije nekoliko godina da bi ubrzo mogao proraditi prvi vremenski stroj.
Oko pet milijardi eura vrijedni LHC jedan je od najskupljih i najambicioznijih znanstvenih pothvata u povijesti čovječanstva, a na njemu surađuje više od 6000 znanstvenika iz cijelog svijeta, uključujući i dvadesetak hrvatskih fizičara.
Oni će rekonstruirati uvjete kakvi su vladali prije 13 milijardi godina, dakle u trenutku stvaranja svemira za koji se smatra da je nastao Velikim praskom (Big bang).
Nadalje, koristeći se općom teorijom relativnosti, Kurt Goedel, Einsteinov kolega iz Instituta za napredne studije, smatra da bi zakoni fizike mogli dopustiti ljudima da putuju kroz vrijeme.
Ali, naše poznavanje zakona fizike nije na razini koja bi nam omogućila da shvatimo zašto putovanje kroz vrijeme je ili nije moguće.
No Afereva i Volovič smatraju da bi se u divovoskom sudaraču LHC-u mogle stvoriti crvotočine koje će subatomskim česticama dopustiti neki oblik putovanja kroz vrijeme?!
Prilišćan Nikola Jakšić, vrijedni član naše udruge, koji radi u njemačkom institutu Max Planck (Munchen) objašnjava:
To je jedna čisto teoretska tema s tzv. "ruba znanosti". Postoji vjerojatno isto toliko protivnika te teorije koliko i zagovornika. LHC (Large Hadron Collider) u Švicarskoj je u exploataciji više od 8 godina. Neki znanstvenici su pokušali zabranit puštanje u pogon tog eksperimenta, jer bi taj eksperment teoretski mogao generirati tzv. "crne rupe" koje bi onda mogle "progutati" cijelu zemljinu kuglu i više od toga. Usprkos tih teorija eksperiment je pušten u pogon i naša zemlja egzistira još uvijek, jer crne rupe koje generira taj eksperimet su na jako niskom energetskom nivou i ne predstavljaju nikakvu opasnost za zemlju i neposrednu okolinu. U svakom slučaju to je jedna interesantna thema za golicanje ljudske mašte.
Uz 100 god završetka Velikog rata
Prikazali smo prezentaciju istražene povijesti o učešću ljudi iz nešega kraja u prvom svjetskom ratu.
Sve tajne odjeće i scenskih kostima
Naša vrlo aktivna članica g-đa Tanja Kovačić koja provodi brojne zanimljive radionice s djecom, za ovu prigodu izložila je nošnje iz papira pod gornjim naslovom. Njezina kolegica Mirna Vukotić je zapisala:
U radionici ovakvog modnog dizajna i kostimografije proučava se: odijevanje kroz povijesna razdoblja, osnove kreiranja odjeće i scenskih kostima, nadopunjavanje teorijskog dijela posjetom muzejskoj zbirci ili kazališnom fundusu, radionica se, također, bavi kulturom i bontonom odijevanja, pitanjima “ukusa” i njegovih granica, te suvremenim trendovima odijevanja i kostimografije, ali i ovladavanjem elementarnih praktičnih vještina poput ručnog šivanja.
Program kreće od dječje znatiželje i potrebe za likovnim izražavanjem, ma kakva ona bila, da bi od te njezine početne pozicije razvijao svaku individualnost prema njezinu vlastitom maksimumu, ujedno ugrađujući obrazovne i odgojne elemente, kao i važne elemente igre i zadovoljstva u radu i radnom druženju.
Svaki sat rezultira i nekom odgojnom, životnom, moralnom, običajnom poukom, a vidljivo utječe na socijalizaciju i prihvaćanje djece pridošle u grad ili drugu sredinu, djece koja ne pohađaju vrtić,
djece i mladih s posebnim potrebama.
Ovakvu radionicu za djecu s područja naše općine planiramo ostvariti tijrkom ove godine.
Licitar sova
Svaki posjetitelj dobio je licitar sovu i po želji mogao je ponijeti razne novo tiskane brošure: Misno ruho, Zidnjaci, Prilišće na cestama Lujzijani i Karolini, te Naselbeni list (Prilišku povelju), pisanu na glagoljici s prijevodom.
Pokretna izložba „200 godina Lujzijane“ još uvijek pobuđuje znatiželju kod svih posjetitelja.
Vrijedne članice su i ove godine pripremile 150 sendvića, brojne kolače i napitke.
foto: Tanja Kovačić, Tončka Jankovič i N. Volović