KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA
Kada na brijunskim otocima još neotkiveni i gotovo nepristupačni spomenici iz svih razdoblja - od ranih perioda predromanske Istre sve do 16 stoljeća, budu otkiveni i dostupačni istraživanjima, tada će prekrasan otok biti jedinstven muzej bogat arhitektonskim inventarom visoke umjetničke i povjesne vrijednosti. Svim kulturama, koje su kroz povijest naseljavale obalu sjevernog Jadrana, biti će moguće naposljetku pripisati po jedan spomenik arhitektonskog nasljeđa ili neki drugi ulomak dokazujući time svoju prisutnost. (A Gnirs, 1911.)
Brijunsko otočje izuzetan je spoj prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesne baštine. Blaga klima i pogodni zemljopisni uvjeti, duboko u kopno uvučeni zaljevi te dobro branjeni visinski položaji, osigurali su kontinuitet djelovanja čovjeka na otoku od prapovijesti do najnovijeg doba. Na relativno malom otočju, površine nešto veće od 7 km2, evidentirano je stotinjak lokaliteta i arheoloških objekata i kulturno-povijesnih vrijednosti koji obuhvaćaju razdoblje od prvog neolitskog naselja poluzemunica u zaljevu Soline do stvaranja mondenog ljetovališta i lječilišta početkom proteklog stoljeća te predsjedničke rezidencije koju su tijekom 25 godina (1954.-1979.) pohodili državnici čak trećine zemalja diljem svijeta.
Ovako sažet životopis otoka koji pomno čuva tragove pet tisućljeća ljudskog djelovanja, čini legendu o njegovom postanku stvarnom, a dolaskom na otok pred nama se u jedinstvenom skladu flore, faune i baštine otvara djelić iskonskog Raja, izniman spoj u tirkizno-modro more utonulog uvijek zelenog otočja čije su uvale i brežuljci prošarani životnom bjelinom istarskog kamena.
Više informacija: http://www.brijuni.hr/
